Cummins senzor temperature i tlaka prekidač tlaka alarma 4921479

Beskontaktno

Njegovi osjetljivi elementi nisu u dodiru s mjernim objektom, što se još naziva i beskontaktno mjerilo temperature. Ovaj instrument se može koristiti za mjerenje površinske temperature pokretnih objekata, malih meta i objekata s malim toplinskim kapacitetom ili brzim promjenama temperature (tranzijent), a također se može koristiti za mjerenje temperaturne distribucije temperaturnog polja.

Najčešće korišteni beskontaktni termometar temelji se na osnovnom zakonu zračenja crnog tijela i naziva se radijacijski termometar. Termometrija zračenja uključuje metodu svjetline (vidi optički pirometar), metodu zračenja (vidi radijacijski pirometar) i kolorimetrijsku metodu (vidi kolorimetrijski termometar). Sve vrste metoda radijacijske termometrije mogu mjeriti samo odgovarajuću fotometrijsku temperaturu, temperaturu zračenja ili kolorimetrijsku temperaturu. Samo je temperatura izmjerena za crno tijelo (objekt koji apsorbira svo zračenje, ali ne reflektira svjetlost) prava temperatura. Ako želite izmjeriti stvarnu temperaturu objekta, morate ispraviti emisivnost površine materijala. Međutim, površinska emisivnost materijala ne ovisi samo o temperaturi i valnoj duljini, već io stanju površine, premazu i mikrostrukturi, pa ju je teško točno izmjeriti. U automatskoj proizvodnji često je potrebno koristiti radijacijsku termometriju za mjerenje ili kontrolu površinske temperature nekih objekata, kao što je temperatura valjanja čelične trake, temperatura valjka, temperatura kovanja i temperatura raznih rastaljenih metala u peći za taljenje ili lončiću. U ovim specifičnim slučajevima prilično je teško izmjeriti emisivnost površine objekta. Za automatsko mjerenje i kontrolu temperature čvrste površine, dodatni reflektor se može koristiti za formiranje šupljine crnog tijela s mjerenom površinom. Utjecaj dodatnog zračenja može poboljšati efektivno zračenje i efektivni koeficijent emisije mjerene površine. Pomoću efektivnog koeficijenta emisije instrument korigira izmjerenu temperaturu i na kraju se može dobiti stvarna temperatura mjerene površine. Najčešće dodatno zrcalo je polukuglasto zrcalo. Difuzno zračenje mjerene površine u blizini središta kuglice može se reflektirati natrag na površinu pomoću hemisferičnog zrcala kako bi se formiralo dodatno zračenje, čime se poboljšava efektivni koeficijent emisije, gdje je ε emisivnost površine materijala, a ρ je reflektivnost od ogledala. Što se tiče mjerenja zračenja stvarne temperature plina i tekućih medija, može se koristiti metoda umetanja cijevi od materijala otpornog na toplinu na određenu dubinu kako bi se formirala šupljina crnog tijela. Efektivni koeficijent emisije cilindrične šupljine nakon toplinske ravnoteže s medijem dobiva se proračunom. U automatskom mjerenju i upravljanju, ova se vrijednost može koristiti za ispravljanje izmjerene temperature dna šupljine (to jest temperature medija) i dobivanje stvarne temperature medija.

Prednosti beskontaktnog mjerenja temperature:

Gornja granica mjerenja nije ograničena temperaturnom tolerancijom temperaturnih senzorskih elemenata, tako da načelno ne postoji ograničenje najviše mjerljive temperature. Za visoke temperature iznad 1800 ℃, uglavnom se koristi beskontaktna metoda mjerenja temperature. S razvojem infracrvene tehnologije, mjerenje temperature zračenja postupno se proširilo s vidljive svjetlosti na infracrvenu svjetlost, a koristilo se ispod 700 ℃ do sobne temperature s visokom rezolucijom.